Znanstvenici su napravili nevjerojatnu rekonstrukciju koja pokazuje kako je izgledala neandertalka koja je živjela prije 75.000 godina.
Rekonstrukcija se temelji na spljoštenim, smrskanim ostacima lubanje čije su kosti bile toliko mekane kada su iskopane, da se njihova konzistencija mogla usporediti s namočenim keksima.
Istraživači su fragmente najprije morali dobro ojačati, a tek onda su ih ponovno sastavili. Stručni paleo umjetnici su zatim izradili 3D model, piše BBC, a prikaz se pojavljuje u njihovom novom dokumentarcu za Netflix, ‘Tajne neandertalaca‘.
- Mislim da nam ona može pomoći da bolje shvatimo tko su bili, rekla je paleoantropologinja sa Sveučilišta u Cambridgeu, dr. Emma Pomeroy.
- Jako je uzbudljivo i prava je privilegija moći raditi s ostacima bilo koje osobe, a pogotovo tako posebne poput nje, dodala je.
Lubanja na kojoj se model temelji je pronađena u špilji Shanidar u iračkom Kurdistanu. To je kultno mjesto na kojem su 1950-ih otkopani ostaci najmanje 10 neandertalskih muškaraca, žena i djece.
2015. je godine pronađen novi kostur, nazvan Shanidar Z, koji se sastojao od većeg dijela gornjeg dijela tijela, što uključuje kralježnicu, ramena, ruke i šake. Lubanja je bila prisutna, ali zgnječena vjerojatno stijenom koja je pala s krova špilje u nekom davnom trenutku u prošlosti.
- Lubanja je zapravo bila ravna poput pizze, kaže profesor Graeme Barker s Cambridgea, koji vodi nova iskapanja u Shanidaru.
- Izvanredan je put od toga do ovoga što se vidi sada. Kao arheolog, s vremena na vrijeme ostanete frapirani činjenicom da dodirujete prošlost. Zaboravljamo koliko je to izvanredna stvar, rekao je.
Fragmenti lubanje su dopremljeni u Ujedinjeno Kraljevstvo s blokovima sedimenta kako bi započeo proces njihovog oslobađanja, stabilizacije i ponovnog sastavljanja. Za takvu kompliciranu slagalicu je arheološkom konzervatoru trebalo više od godinu dana.
Obnovljena lubanja je površinski skenirana, a 3D ispis je dan nizozemskim umjetnicima Adrie i Alfonsu Kennisu, koji su poznati po vještini stvaranja anatomski vjernih prikaza drevnih ljudi od njihovih kostiju i fosilnih ostataka.
Tim je prilično siguran da se radi o ženi. U tome bi pomogle kosti zdjelice, no one nisu pronađene s gornjim dijelom tijela. Znanstvenici su se zato oslonili na određene dominantne proteine pronađene u zubnoj caklini, a koji su povezani sa ženskom genetikom.
Vjerojatno je ta žena umrla kad je bila u četrdesetima, a i na to ukazuju njezini zubi, koji su istrošeni gotovo do korijena.
- U trenutku kad se zubi počnu trošiti, žvakanje nije tako učinkovito kao što bi bilo prije, rekao je dr. Pomeroy.
- Imamo i neke druge naznake lošeg zdravlja zubi: infekcije, bolesti desnih... Mislim da je toj ženi tada došao prirodni kraj života, dodao je.
Dugo vremena su znanstvenici neandertalce smatrali nesofisticiranim u usporedbi s našom vrstom, no to se gledište promijenilo nakon otkrića u Shanidaru.
Ta je špilja poznata po tome što u njoj sve izgleda poput neke vrste pogrebne prakse. Tijela su pažljivo položena u jarak pored visokog kamenog stupa, a svi su mrtvi bili položeni na sličan način.
Pelud pronađena u jednom kosturu navela je neke od znanstvenika da ustvrde kako su ti neandertalci možda bili pokopani sa cvijećem, što bi moglo ukazivati na religiju. No britanski tim smatra da je veća vjerojatnost da su pelud ostavile pčele. Znanstvenici kažu i da nema sumnje da su ovakvim smještajem mrtvih održavali tradiciju, prenosi BBC.