Mjesec dana uoči europskih izbora, austrijska krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) toliko je jaka da ne očekuje samo pobjedu na izborima za europski parlament nego i na parlamentarnim izborima u rujnu. Lider Herbert Kickl FPÖ-a već vidi sebe kao budućeg kancelara. Osvajaju skoro 30 posto glasova, što je oko 10 postotnih poena više nego što su dobili na europskim izborima 2019.
Zaustavite ludilo EU, pozivaju na izbornom plakatu. Crtež sažima izborni program Slobodarske stranke: u središtu se ljube predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski: u pozadini je rat s tenkovima i helikopterima, a na rubovima brod pretrpan migrantima (uz natpis "azilantska kriza"), vjetroelektrane ("ekokomunizam") i šprica ("koronakaos").
Populistička, rusofilska, euroskeptična, antivakserska retorika FPÖ-a nailazi na pozitivan odjek značajnog dijela biračkog tijela u Austriji. Vode u anketama od kraja 2022.
Prema anketi Ipsosa, trenutno imaju 28,2 posto, ispred dvije stare austrijske stranke lijevog i desnog centra, Socijaldemokratske stranke SPÖ (22 posto) i Narodne stranke ÖVP (21 posto). Ako nastave rasti, iduće bi jeseni mogli doći na vlast, analizira France 24.
Sankcije EU
Utjecajni francuski Le Monde u utorak je objavio da u Francuskoj i dalje vodi krajnje desni Rassemblement National Jordana Bardelle s 32 posto, a vladajuća koalicija predsjednika Emmanuela Macrona zasad je na 17 posto. U Italiji u europsku utrku ide premijerka Giorgia Meloni, čija krajnje desna stranka u anketama vodi sa 27,2 posto. U Njemačkoj po zadnjoj anketi krajnje desni AfD nešto pada, pa je drugi sa 17 posto, nakon demokršćana (CDU-CSU) s 29 posto.
Tu treba dodati Mađarsku, Viktora Orbána, i Slovačku, proruskog populista Roberta Fica, ali i Nizozemsku, gdje je na izborima krajem prošle godine najviše glasova dobio veteran europske krajnje desnice Geert Wilders. Evidentan je desni plimni val koji će pogoditi Europu, piše u The Guardianu bivši britanski premijer Gordon Brown.
Ultranacionalistički demagozi i nacionalisti vode u anketama u Italiji, Nizozemskoj, Francuskoj, Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj, a drugi su u Njemačkoj i Švedskoj, analizira Brown. U Europskom parlamentu ekstremna desnica ima dvije skupine - Identitet i demokracija i Europski konzervativci i reformisti. Zajedno bi mogli osvojiti 25 posto glasova u lipnju. Najveća je opasnost što te stranke nameću svoju retoriku i forsiraju tradicionalne stranke desnog centra na dodatno skretanje udesno, piše Brown.
Glavne ideje austrijskog FPÖ-a tipične su za stranke krajnje desnice: protivljenje imigraciji, domoljublje, tvrdokoran stav prema islamu i euroskepticizam. FPÖ je osnovana nakon Drugog svjetskog rata, okupljajući bivše naciste, ali s vremenom su se distancirali od tog nasljeđa. FPÖ je prvi put ušao u vladu od 1983. do 1986., napustivši izvorne ideološke temelje. Kao tvrdi zagovornici slobodnog tržišta sudjelovali su tada u vladi sa SPÖ.
No s dolaskom Jorga Haidera na čelo stranke 1986., FPÖ je sve žešće počeo skretati prema populističkoj desnici. Na izborima 1999. godine postali su druga stranka u zemlji i u veljači 2000. ušli u koalicijsku vladu s ÖVP-om Wolfganga Schüssela, što je Austriju dovelo pod sankcije EU.
Imuni na afere
Slobodarska stranka 2017. ponovo ulazi u vladu, ovaj put pod vodstvom kancelara Sebastiana Kurza (ÖVP). Ponovno su u vlasti samo nakratko, zbog korupcijskog skandala "Ibiza-gate" koji je prisilio bivšeg čelnika FPÖ-a Heinza-Christiana Strachea da 2019. odstupi s mjesta vicekancelara. Skandal je izbio nakon objavljivanja snimke na kojoj Strache u vili na Ibizi navodnoj nećakinji ruskog oligarha nudi da kupi novine u Austriji kako bi njegovoj stranci osigurali povlašteni tretman. FPÖ se nedavno ponovo našao usred špijunskog skandala s Rusijom.
Uz to, njemački Spiegel u utorak je objavio da austrijsko državno tužiteljstvo istražuje lidera FPÖ-a Herberta Kickla i bivšeg vicekancelara Strachea zbog sumnje na korupciju tj. za navodni dogovor s Wolfgangom Fellnerom, osnivačem tabloida Österreich i portala Oe24: navodno su se dogovorili za povoljno izvještavanje, u zamjenu za oglase plaćene javnim novcem. Tužiteljstvo ih tereti da su se mimo tržišne logike i potreba javnosti ministarstava u Fellnerovim medijima oglašavala od siječnja 2018. do svibnja 2019.
Afere ne obeshrabruju birače FPÖ-a, piše France24. Kao i kod većine stranaka krajnje desnice, birači FPÖ-a glasaju ne samo zbog ideološke bliskosti, nego i kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo načinom na koji demokracija danas funkcionira, tumači Benjamin Biard, znanstvenik briselskog Centra za socio-politička istraživanja (Centre de recherche et d‘information socio-politiques CRISP).
Politolog Patrick Moreau u studiji objavljenoj u travnju rast popularnisti austrijske krajnje desnice tumači slabošću konkurencije: korupcijskim aferama ÖVP-a i opozivom kancelara Sebastiana Kurza, unutarnjom krizom socijaldemokrata, visokom inflacijom te velikim porastom broja imigranata.